Velika prepreka daljnjem razvoju gospodarstva je nedostatak radne snage

Kamgrad trenutačno zapošljava nešto više od 960 radnika, od kojih je oko 55 posto stranih državljana. Među njima, oko 30 posto dolazi iz udaljenijih zemalja poput Bangladeša, Egipta, Indije, Nepala i Gane. Ipak, najveći broj stranih radnika dolazi iz zemalja regije, prvenstveno iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije.

Ove brojke iznijela nam je Mirjana Igrec, direktorica u najvećoj hrvatskoj građevinskoj tvrtki Kamgrad. Kao i na tržištu rada generalno, manjak radne snage, kaže, osjeti se i u građevinskom sektoru.

– Zapravo, posebno u građevinskim zanimanjima koja su među najdeficitarnijim, što i nije iznenađujuće s obzirom na to da je građevinska industrija u Hrvatskoj posljednjih godina na vrhuncu. Zato smo usmjereni na privlačenje kvalitetnih radnika različitih profila. Prvenstveno zapošljavamo domaće radnike s odgovarajućim kvalifikacijama, ali zbog ograničene ponude sve češće angažiramo i radnike iz inozemstva kako bismo osigurali kontinuitet i kvalitetu projekata – govori Igrec.

Otkad su početkom 2021. godine ukinute kvote za zapošljavanje stranaca, broj agencija za privremeno zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju stranih radnika narastao je na nekoliko stotina. No, to se promijenilo novim izmjenama Zakona o strancima u ožujku ove godine, kojim su postroženi uvjeti za izdavanje radnih dozvola, kao i uvedene određene obveze za poslodavce.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović se dva mjeseca nakon izmjena Zakona, pohvalio kako je izdano 7000 dozvola manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

– Po raznim osnovama odbijeno je gotovo 18.000 zahtjeva, a broj zahtjeva agencija za privremeno zapošljavanje smanjen je za 70 posto. Trajno su ukinute 63 licence za autotaksi prijevoz i zatražen je raskid suradnje digitalnih platformi s 24 agregatora – rekao je Božinović u svibnju.

No, poslodavci i agencije za zapošljavanje ističu nešto drugačiju perspektivu.

– Građevinski sektor u Hrvatskoj zapošljava otprilike 150.000 ljudi i godišnje bilježi rast od 15 posto. Prema riječima ministra Branka Bačića, u građevini nedostaje oko 6 posto novih radnika, što je između 8 9 tisuća ljudi, kako bi se uspješno realizirali mnogi strateški projekti. Znano je da domaćeg radnika nema, odnosno nema ih dovoljno kako bi se taj nedostatak popunio. Izmjenama Zakona o strancima situacija sa zapošljavanjem strane radne snage, koja je donekle popunjavala tu prazninu, dodatno je otežala situaciju nedostatka radne snage u građevinskom sektoru. Ionako dug proces zapošljavanja dodatno se usporio, a određene odredbe dovele su do nemogućnosti ikakvog zapošljavanja stranih radnika. Tako da uz to što nam godinama unazad nedostaje domaćih radnika, sada smo došli do toga da ukoliko se ovaj negativan trend nastavi više nećemo imati niti stranih radnika koji su, pogotovo kod manjih i srednjih poduzetnika, bili ključni da uz Hrvate osiguraju egzistencije brojnim obiteljima u Hrvatskoj – govori nam Manuela Vukelić iz agencije Job Hunter. Naglašava kako Job Hunter podržava zakonodavca u namjeri da se ulazak strane radne snage na hrvatsko tržište rada regulira te prilagođava stanju na terenu, ali i da mora iznijeti probleme koje su zakonske novine donijele sa sobom.

– Bojimo se da je zbog nepoznavanja ili nedovoljnog poznavanja prakse došlo do mnogih problema koji dovode do daljnjeg porasta nedostatka radne snage u građevini. Izmjene Zakona nisu pratili pravilnici te su izazvane brojne nedoumice i kod samih provoditelja zakona, koji nisu bili ili još uvijek nisu dovoljno educirani za provedbu svih odredbi te nerijetko imamo situacije gdje jedan referent odbije zahtjeve, koje ako se ponovno predaju i završe kod drugog referenta, isti prihvaćaju – govori nam Vukelić. Sve je više, kaže, primjera u kojima jedan poslodavac preotima drugome radnika za kojeg je ovaj ishodovao sve sve potrebne dozvole te ga zaposlio.

– Oni koji ili nemaju uvjete za zapošljavanje stranih radnika ili dugo čekaju na postupak dobivanja dozvola za svoje radnike, odlučuju se na takve mjere samo kako bi uspjeli odraditi neki projekt i završiti započeti proces. Radnici, nažalost, nisu niti svjesni prekršaja kojeg čine pri takvom radu – kaže nam CEO tvrtke Job Hunter.

Skreće pažnju kako je jedan od novih uvjeta da poslodavac mora ostvarivati promet od minimalno 10.000 eura mjesečno svaki od šest mjeseci prije mjeseca u kojem je predan zahtjev za zapošljavanje stranog radnika.

– Što se tiče navedenog uvjeta, dosad nemamo pozitivnih iskustava u sektoru građevine u smislu izuzimanja od odredbe Zakona, pa je tako poslodavac mogao imati 50.000 eura promet za pet od tih mjeseca, dok mu je samo u jednom mjesecu promet bio primjerice 8.000 eura, te mu je zahtjev iz tog razloga bio ocijenjen negativno – govori Vukelić, te ističe sljedeći problem. Za građevinske radnike poput zidara, tesara, radnika visoko i niskogradnje, armirača, bravara i keramičara, koji se smatraju deficitarnim zanimanjima dosad nije bilo potrebno dokazivanje kompetencija, ali po novim izmjenama jest.

– Da se odmah ogradimo, ne smatramo nepotrebnim dokazivanje obrazovanja i iskustva, ali dokazi koji su potrebni za dokazivanje tih kompetencija nisu prilagođeni zakonodavstvu zemalja iz kojih strani radnici dolaze. Naime, kompetencije je moguće dokazati ili dokazom o završenom obrazovanju u traženom zanimanju, što u nekim slučajeva nije moguće jer većina tih radnika nije završila građevinske škole, nego su znanje stekli iskustvom. Drugi način dokazivanja kompetencija je putem radne knjižice u kojoj mora biti vidljivo i točno radno mjesto koje odgovara Nacionalnoj kvalifikaciji zanimanja Hrvatske, točno vrijeme trajanja radnog odnosa i naziv poslodavca, ponekad i potvrda tog poslodavca napisana kako HZZ to traži. Tu je pitanje imaju li u Uzbekistanu točan naziv radnog mjesta za koji se podnosi zahtjev za dozvolu u Hrvatskoj, na primjer – monter građevinskih elemenata. Neke zemlje nemaju niti poznaju termin radne knjižice. Neke jednostavno ne izdaju takve potvrde u obliku u kojem se u Hrvatskoj to treba dokazati putem njih. Bilo je i pozitivnih primjera gdje se znalo dobiti pozitivno mišljenje na temelju priloženih kompetencija koji su izvan okvira iznad navedenog, ali to je jedan od deset ureda do kojeg je možda iz središnjeg ureda došao takav naputak. Zato napominjemo koliko je važna jednaka edukacija svih ureda HZZ-a i MUP-a. Na taj ćemo način i mi i strani radnici biti na vrijeme pripremljeni te neće biti nepotrebnog zagušivanja sustava nepotpunom dokumentacijom. Ne smijemo smetnuti s uma da strani radnici koji dolaze u Hrvatsku dolaze iz niže razvijenih zemalja od nas, jer nitko ne ide s boljeg na lošije, a mi kojima nedostaje radnika i kojima ti radnici žele doći, im onda postavljamo uvjete očekujući kako su oni jednako razvijeni poput nas – zaključuje.

Dodatan problem nastao je kod predaje zahtjeva za dozvolom, koju nakon HZZ-a preuzima MUP. Prema novim odredbama zahtjev zaprima policijska postaja prema mjestu boravka stranog državljanina, a ne prema mjestu rada kao dosad. Međutim, kaže nam Vukelić, ova izmjena nije i tehnički popraćena.

– Online stranica Burze rada, preko koje se zahtjev podnosi, još uvijek nema prilagođeno automatsko prosljeđivanje zahtjeva na odgovarajuću policijsku postaju već i dalje prosljeđuje prema mjestu rada. Dakle, zahtjevi se uredno podnesu, poslodavac dobije pozitivno mišljenje HZZ-a, a za nekoliko dana dobije odgovor iz policije da je predao zahtjeve na krivu policijsku postaju te da podnese zahtjev prema mjestu boravka, što sam poslodavac ne može napraviti jer, kao što je spomenuto, stranica nije tehnički prilagođena – objašnjava. Kao još jedan od ključnih problema navodi obvezu prilaganja ugovora o najmu prilikom predaje zahtjeva za dozvolu.

– Poslodavac mora mjesecima prije zapošljavanja radnika sklopiti ugovor o najmu s najmodavcem koji pristaje čuvati smještaj dok ti radnici ne dođu, a možda neće ni doći u slučaju odbijanja dozvole, što se čeka dva mjeseca, ili odbijanja vize, što se čeka šest mjeseci. Izazov je pronaći adekvatan smještaj kako to propisuje Pravilnik o smještaju sezonskih radnika, a kamo li sa svim iznad navedenim otegnutim okolnostima – govori nam Vukelić, naglašavajući kako cilj nije nikoga optužiti.

– Najmanje referente u HZZ-u ili MUP-u s kojima, moram napomenuti, od prvog dana imamo odlične odnose, jer shvaćamo da je potrebno nekoliko mjeseci za prilagodbu, ali svi moramo težiti da faza prilagodbe čim prije završi, jer zahtjevi odbijeni u tom periodu rezultirat će kroničnim nedostatkom radne snage tek nekoliko mjeseci ili godina poslije, a tada će biti kasno – smatra.

Inače, u sektoru građevine, agencija Job Hunter, u Hrvatskoj najviše zapošljava radnike iz Uzbekistana.

– Radnici iz te zemlje pokazali su se kao vrsni majstori, a njihova je prednost i to što je jezična barijera znatno manja u odnosu na radnike iz Indije i Nepala. Građevinski radnici iz Uzbekistana svestrani su radnici koji znaju sve poslove u građevini, a posao obavljaju vrlo kvalitetno. Agencija Job Hunter u Uzbekistanu ima veliku bazu građevinskih radnika te može zadovoljiti sve potrebe i zahtjeve naših klijenata u građevinskom sektoru – kaže nam Vukelić.

Agencija Job Hunter, dodaje, u svom poslovanju prednost daje kvaliteti nad kvantitetom, odnosno zapošljavanju kvalitetnih radnika u bilo kojem sektoru, pa tako i u građevini. U skoro vrijeme pripremaju sveobuhvatne programe obuke i integracije, koji bi obuhvaćali kulturne i jezične radionice, kao i savjetovanje o lokalnim običajima i radnim standardima, s ciljem olakšavanja tranzicije i smanjenja stresa povezanog s preseljenjem.

– Time će si poslodavci moći osigurati da im novi radnici brže postanu produktivni članovi tima, a radnici će se osjećati dobrodošlo i podržano u novom okruženju – smatra Vukelić.

U Kamgradu nam, pak, govore kako kontinuirano surađuju sa stručnim školama i građevinskim fakultetima diljem Hrvatske.

– Redovito stipendiramo mlade talente, pružamo im prilike za stručne prakse i pratimo njihov napredak tijekom školovanja. Budućim inženjerima nastojimo približiti stvarni rad na gradilištu kroz organizirane posjete i suradničke projekte. Naš je cilj povezati teoriju i praksu te motivirati mlade da ostanu u građevinskoj struci – i što je još važnije, da ostanu u Hrvatskoj. Samo kao jedan primjer možemo istaknuti da, iako smo građevinska tvrtka, zapošljavamo i strojare i elektroinženjere, što mnogi često ni ne pomisle. Upravo zbog takvih situacija suradnja s obrazovnim institucijama i tržištem rada za nas je od posebne važnosti – ističe Igrec.

Inače, u Hrvatskoj je od početka godine do kraja svibnja izdano 83.252 dozvola za boravak i rad, od toga njih 25 tisuća u graditeljstvu.

H.M.Č.