Trgovački lanci su najveći poslodavci u državi

Izuzmemo li javna poduzeća, poslodavci s najvećim brojem zaposlenika u Hrvatskoj su trgovački maloprodajni lanci. Konzum, Studenac, Spar, Plodine i Tommy našli su se na prošlogodišnjoj ljestvici deset najvećih, zajedno s Hrvatskom poštom, Hrvatskim šumama, HEP-om, HŽ-om i Zagrebačkim holdingom.

Istražili smo kakva je situacija u desecima europskih i svjetskih zemalja i nismo naišli na nijedan primjer nalik ovom hrvatskom.

Na popisima deset najvećih po broju zaposlenika se, doduše, često našao po jedan do dva trgovačka lanca, ali ne i više njih. Isto tako, među vodećima u nekim zemljama su nacionalne kurirske, željezničke ili neke druge javne kompanije. No, u većini zemalja koje smo istraživali među top deset tvrtki po broju zaposlenika dominirale su one iz područja tehnologije, automobilske industrija i telekomunikacija.

U SAD-u, primjerice, najviše ljudi zapošljava njihov najpoznatiji trgovački lanac Walmart, ali slijede ga privatne tvrtke ili javna dionička društva u kojima država nema udio ili je on vrlo neznatan. Tu su multinacionalna tehnološka kompanija Amazon, Allied Universal – privatna kompanija za sigurnosne i zaštitarske usluge, kurirske kompanije FedEx i UPS, Accenture -tvrtka specijalizirana za poslovno savjetovanje i outsourcing i United Health Group – tvrtka specijalizirana za zdravstveno osiguranje. Među najvećima po broju zaposlenih u SAD-u je još jedan trgovački lanac – Target, ali svakako je ovaj američki popis neusporediv s hrvatskim.

I na španjolskom popisu prednjači trgovački lanac, njihova Mercadona, koja zapošljava više od sto tisuća ljudi, te je poznata po dobrim uvjetima rada. Osnovna bruto mjesečna plaća za novozaposlene iznosi 1.685 eura. Nakon četiri godine radnog staža, plaća raste na 2.280 eura, što predstavlja 72 posto više od španjolske minimalne plaće. Tvrtka nudi i niz bonusa, poput dodatne plaće za ispunjavanje godišnjih ciljeva. Za usporedbu, hrvatski Konzum je 2024. godinu, prema podacima Company Walla, završio s 11.146 zaposlenih, dok je prosječna neto plaća iznosila 848,62 eura. Među najvećim španjolskim tvrtkama po broju zaposlenika su još El Corte Inglés, konglomerat s brojnim robnim kućama, građevinski div ACS Group, modni gigant Inditex, te bankarska tvrtka CaixaBank. Od državnih tvrtki tu je jedino nacionalna poštanska služba. Organizacija ONCE, koja je također među najvećima u Španjolskoj, djeluje pod državnim nadzorom, ali zapravo je čine privatna članstva, te je usmjerena na društvene ciljeve, osobito u području integracije osoba s oštećenjem vida. ONCE financira svoje društvene aktivnosti putem prihoda od vlastitih lutrijskih igara, te posjeduje poslovnu grupu Ilunion, koja uključuje više od 50 poslovnih linija u različitim sektorima, kao što su socijalno-zdravstvene usluge, turizam, sigurnost, čišćenje i industrijska pranja. Ova organizacija zapošljava preko 70 tisuća radnika.

U Velikoj Britaniji je, izuzmemo li javni sektor, odnosno njihovu nacionalnu zdravstvenu službu, najveći poslodavac dioničko društvo Compass Group, koji se bavi korporativnim kateringom. Na drugom mjestu je maloprodajni lanac Tesco, a u njihovih top deset je još jedna tvrtka te branše – Sainsbury’s. Tu su dvije bankarske tvrtke, telekomunikacijska i tehnološka kompanija BT Group, Amazon UK te Royal Mail. Ova zadnja je povijesna britanska poštanska služba u kojoj britanska vlada nije većinski vlasnik, ali je zadržala tzv. “zlatnu dionicu”, što joj omogućava pravo veta na ključne odluke poput promjena u vlasničkoj strukturi, lokaciji sjedišta ili poreznom statusu Royal Maila.

U Njemačkoj se s najviše zaposlenika, njih gotovo 300 tisuća, može pohvaliti Volkswagen. Slijedi logistička tvrtka DHL, koja je u većinskom vlasništvu privatnih dioničara, iako je Njemačka državna razvojna banka najveći pojedinačni dioničar. Na popisu jest jedan maloprodajni lanac – Edeka, ali i tehnološki div Siemens.

Švedska je pak primjer zemlje kojoj međi deset najvećih poslodavaca po broju radnika nije niti jedan prehrambeni maloprodajni lanac. Tu su sigurnosna tvrtka Securitas AB, modni lanac H&M Group, telekomunikacijska tvrtka Ericsson AB, proizvođač kamiona, autobusa i građevinske opreme Volvo Group, čak dvije globalne tvrtke u industriji sigurnosnih sustava Autoliv i Assa Abloy, industrijska tvrtka koja proizvodi kompresore, vakuumske rješenja i druge industrijske opreme Atlas Copco, građevinska i razvojna kompanija Skanska te vodeća švedska inženjerska i arhitektonska konzultantska tvrtka Sweco.

Valja istaknuti kako je u Srbiji značajan broj ljudi zaposlen upravo u automobilskoj industriji. Leoni Wiring Systems Southeast je proizvođač električnih instalacija za automobilsku industriju, smješten u Prokuplju, te je, prema Company Wallu, u prošloj godini imao 11.659 zaposlenih. Tu je i proizvođač električnih komponenti za automobilsku industriju Yura Corporation, smješten u Rači, sa 7.386 zaposlenih. Uz javna poduzeća i dva trgovačka lanca, među najvećima po broju zaposlenih u Srbiji su i proizvođač šatora i šatorskih konstrukcija u Obrenovcu Pro-Tent te rudarska kompanija koja se bavi eksploatacijom bakra u Boru – Serbia Zijin Copper.

I u BiH se u top deset smjestila rudarska kompanija, RMU Banovići, koja se bavi eksploatacijom uglja, iako ostatak popisa uglavnom čine javna poduzeća te maloprodajni lanci Bingo i Konzum Sarajevo.

Od susjednih zemalja, istražili smo još Sloveniju. Premda najveći poslodavac, prema podacima iz 2023., jest trgovački lanac Mercator, valja istaknuti da su na ostatku popisa farmaceutske tvrtke Krka i Lek (članica Sandoza), energetska kompanija Petrol, proizvođač kućanskih aparata Gorenje te automobilska tvornica Revoz u Novom Mestu, koja proizvodi vozila za Renault.

Ekonomski analitičar Luka Brkić zaključuje kako je Hrvatska propustila priliku dovlačenja velikih kompanija, primjerice iz automobilske industrije, kad su tu priliku iskoristile Češka, Slovačka, pa i Srbija.

– Mi nemamo greenfield investitore, samo portfolio. Mi imamo svjetski konkurentne tvrtke, poput HS Produkta, ali to nisu tvrtke koje mogu zapošljavati tisuće ljudi. U Hrvatskoj je veliki javni sektor. Imamo veliku, ali istodobno slabu državu. Imate monopol javnih poduzeća, poput HEP-a. Vanjskotrgovinska liberalizacija 90-ih nam je omogućila borbu protiv inflacije, ali smo izgubili konkurentsku sposobnost ove države. Dvije trećine energetskog sektora drže INA i Petrol. A onda kad još svemu dodate taj nesretni turizam, u kojem 70 posto svega sto se potroši, od sapuna, preko posteljine do ne znam čega, dolazi iz inozemstva, shvatite da mi kroz naš turizam razvijamo konkurentska gospodarstva umjesto vlastita – poentira Brkić.

H.M.Č.