Regulatorne promjene i poduzetnici u Republici Hrvatskoj
Kako do napredka – Izazovi i prilagodbe u dinamičnom regulatornom okruženju.
Hrvatsko poslovno okruženje kontinuirano se suočava s učestalim regulatornim promjenama koje izravno utječu na način poslovanja poduzetnika. Godine 2024. i 2025. označile su razdoblje intenzivnih zakonodavnih reformi koje obuhvaćaju različita područja – od poreznog sustava i zaštite podataka do promjena u računovodstvu i upravljanju nekretninama. Ove promjene predstavljaju složen izazov za poduzetnike koji moraju kontinuirano prilagođavati svoje poslovne procese kako bi ostali u skladu s važećim propisima.
Najznačajnije promjene s kojima se hrvatski poduzetnici suočavaju odnose se na poreznu reformu koja je stupila na snagu početkom 2025. godine. S početkom 2025. godine, minimalna bruto plaća je porasla na 970,00 eura, dok je direktorska bruto plaća dosegnula 1.168,70 eura. Osobni odbitak je porastao na 600,00 eura, što je izravno utjecalo na obračun plaća i porezne obveze.
Ove promjene predstavljaju značajan financijski teret za mala i srednja poduzeća koja čine okosnicu hrvatskog gospodarstva. Povećanje minimalnih plaća direktno utječe na troškove rada, što može rezultirati potrebom za reorganizacijom poslovnih procesa ili čak smanjenjem broja zaposlenih u pojedinim sektorima.
Posebno važna promjena odnosi se na paušalno oporezivanje. Od 2025. paušalno plaćanje poreza na dohodak bit će moguće za one čiji primitak ne prelazi prag od 60.000 eura. Također, obrtnici i poljoprivrednici koji su 2024. zbog prometa većeg od 40.000 eura morali prijeći na vođenje poslovnih knjiga mogu se ponovno vratiti na paušalno oporezivanje. Ova fleksibilnost omogućava malim poduzetnicima lakše upravljanje administrativnim obvezama, ali istovremeno zahtijeva pažljivo planiranje zbog mijenjanja pragova.
Jedna od najkontroverznijih promjena je uvođenje poreza na nekretnine. Od 1. siječnja 2025. uvodi se porez na nekretnine koji zamjenjuje prijašnji porez na kuće za odmor. Porez na nekretnine plaćaju domaće i strane, pravne i fizičke osobe koje su vlasnici nekretnina na dan 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.
Ova promjena posebno pogađa poduzetnike koji koriste nekretnine u poslovne svrhe ili imaju investicijska svojstva. Dodatni porezni teret može značajno utjecati na profitabilnost poslovanja, osobito u sektorima poput turizma gdje su nekretnine ključni poslovni resursi.
Značajne promjene dogodile su se i u području računovodstva. U odnosu na stari Zakon o računovodstvu, novim Zakonom kriteriji za razvrstavanje poduzetnika povećali su se za 25% zaokruženo na cijeli broj. Razvrstavanje poduzetnika bitno je radi izrade godišnjih financijskih izvještaja te primjene standarda financijskog izvještavanja.
Ovo povećanje kriterija znači da će određeni broj poduzeća morati primijeniti složenije računovodstvene standarde i detaljnije financijsko izvještavanje. Za mnoge poduzetnike to predstavlja dodatne troškove angažmana stručnih računovođa ili investiciju u sofisticiranije računovodstvene sustave.
Usprkos tome što je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) implementirana još 2018. godine, njezin utjecaj na hrvatske poduzetnike ostaje značajan. Agencija za zaštitu osobnih podataka lani je izrekla više od osam milijuna eura kazni pozicioniravši se na deveto mjesto najrevnijih agencija u Europskoj uniji. Koliko su povećali napore govori podatak da je od 2020. izdano ukupno 9,05 milijuna eura kazni.
Ova statistika jasno pokazuje da se regulatorno okruženje u području zaštite podataka pooštrilo, što zahtijeva od poduzetnika kontinuirano ulaganje u sustave zaštite podataka i edukaciju zaposlenika. Mnoga mala poduzeća još uvijek nemaju adekvatne procedure za rukovanje osobnim podacima, što ih izlaže značajnim regulatornim rizicima.
Tehnološki napredak kontinuirano postavlja nove izazove. U posljednjih dvadesetak godina drastično se ubrzao protok podataka, a količine podataka koje se svakodnevno generiraju mjere se u terabajtima. Time su se pojavili novi izazovi u zaštiti osobnih podataka i potreba za uspostavljanjem novog zakonodavnog okvira, jer onaj iz 1995. godine više nije mogao odgovoriti na izazove digitalnog doba.
Unatoč regulatornim izazovima, država nastoji podržati poduzetnike kroz različite programe financiranja. Gospodarstvo će i dalje imati na raspolaganju različite opcije kroz bespovratna sredstva za poduzetnike, koja primarno uključuju podršku inovacijama.
Posebno je važan program podrške obrazovanju obrtnika. Korisnici bespovratnih sredstava temeljem ovog Programa mogu biti mikro, mala i srednja poduzeća (isključivo obrti, trgovačka društva i zadruge) te fizičke osobe. Bespovratna sredstva namijenjena su sufinanciranju troškova nastalih tijekom 2024. i 2025. godine s osnove: – stjecanja obrazovanja za obavljanje vezanih obrta sukladno programima obrazovanja/ispita koje donosi javnopravno tijelo nadležno za obrt.
Jedan od glavnih problema s kojima se poduzetnici suočavaju je brzina uvođenja regulatornih promjena. Često se događa da se novi propisi donose s kratkim rokovima za implementaciju, što ostavlja ograničeno vrijeme za prilagodbu poslovnih procesa. To je posebno problematično za mala poduzeća koja nemaju resurse za stalne pravne savjetnike ili compliance stručnjake.
Dodatni izazov predstavlja složenost regulatornog okvira. Hrvatski poduzetnici moraju se nositi s propisima na nekoliko razina – lokalnim, nacionalnim i europskim. Često se događaju neusklađenosti između različitih razina regulacije, što stvara pravnu nesigurnost.
Mnogi poduzetnici prepoznaju digitalizaciju kao ključ za lakše nošenje s regulatornim promjenama. Implementacija digitalnih rješenja za računovodstvo, upravljanje ljudskim resursima i compliance omogućava automatizaciju brojnih procesa i smanjuje rizik od grešaka.
Međutim, digitalna transformacija zahtijeva značajne početne investicije, što predstavlja prepreku za mnoge male poduzetnike. Potrebna je državna podrška kroz subvencije ili porezne olakšice za investicije u digitalne tehnologije.
Različiti sektori suočavaju se s jedinstvenim regulatornim izazovima. Turistički sektor, koji je ključan za hrvatsko gospodarstvo, posebno je pogođen promjenama u poreznom sustavu i propisima o nekretninama. IT sektor se suočava s izazovima GDPR-a i nadolazećim AI aktom koji će urediti korištenje umjetne inteligencije.
Građevinski sektor mora se prilagoditi novim propisima o upravljanju zgradama i energetskoj efikasnosti, dok se poljoprivredni sektor suočava s promjenama u europskim propisima o subvencijama i ekološkim standardima.
Regulatorne promjene u Hrvatskoj predstavljaju kontinuiran izazov za poduzetnike, ali i priliku za modernizaciju i povećanje konkurentnosti. Ključno je proaktivno pristupiti regulatornim promjenama kroz:
- Redovito praćenje zakonodavnih promjena i njihova tumačenja
- Investiranje u digitalne rješenja koja olakšavaju compliance
- Korištenje dostupnih državnih programa podrške
- Edukaciju zaposlenika o regulatornim obvezama
- Uspostavljanje partnerstva s pravnim i računovodstvenim stručnjacima
Uspješni poduzetnici u Hrvatskoj su oni koji regulatorne promjene percipiraju ne kao prepreku, već kao pokretač inovacija i poboljšanja poslovnih procesa. U dinamičnom regulatornom okruženju, prilagodljivost i proaktivnost postaju ključne konkurentske prednosti.
Država, s druge strane, mora prepoznati potrebu za stabilnijim regulatornim okvirom koji omogućava dugoročno planiranje i investiranje. Učestale promjene propisa mogu obeshrabriti poduzetnike i usporavati gospodarski rast. Potreban je balansirani pristup koji osigurava potrebne reforme, ali istovremeno omogućava poduzetnicima dovoljno vremena za prilagodbu.
R.O.