Potrebno manje gimnazijalaca a više majstora

Hrvatska obrtnička komora razvila je u okviru projekta Erasmus+ Master 4.0: Unaprjeđenje majstorskih ispita online platformu za pripremu i polaganje majstorskih ispita.

Obrazovanje je temeljno strateško pitanje za Hrvatsku, iz više razloga koji sežu i u povijesni, i u gospodarski, i u društveni kontekst. No, Hrvatska se suočava s nedostatkom kvalificirane radne snage, osobito u obrtničkim i tehničkim zanimanjima. Bez obrazovanog stanovništva nema rasta produktivnosti, inovacija ni tehnološkog napretka. Hrvatski obrtnički sektor ovisi o mladim stručnjacima kao što su bravari, vodoinstalateri, mesari, frizeri, električari a Hrvatska obrtnička komora (HOK) kao i druge institucije već godinama upozoravaju da školujemo previše gimnazijalaca, a premalo majstora. Bez reforme obrazovanja nema tko preuzeti obrte, čime se gube ne samo radna mjesta, nego i kulturno nasljeđe zanata.

Škola oblikuje građane, a ne samo radnike. Uči ih odgovornosti, solidarnosti, znanju i povijesti a dobar obrazovni sustav pomaže očuvanju nacionalnog identiteta, jezika i tradicije, osobito u vremenu globalizacije.

Upravo zato, Hrvatska obrtnička komora (HOK) je u postupku e-savjetovanja uputila sredinom lipnja 41 komentar na kurikulume za obrtnička zanimanja, pri čemu podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje segmenta učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja.

Traženo je da se u sve komentirane kurikulume uvrsti jasna informacija da se učenje temeljeno na radu realizira naukovanjem učenika kod licenciranog poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt. U komentarima na sve kurikulume HOK-a je istaknuo stav da je minimalno polovicu bodova od ukupnog obujma kvalifikacije potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca, čime se snažno naglasila potreba što većeg broja učenja temeljenog na radu kod poslodavca u realnom radnom okruženju.

Također, HOK je tražio jasno isticanje informacije o naučničkom ispitu kao dijelu obrane završnog rada, odnosno uvrštavanje informacije da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad čiji je dio položen naučnički ispit. Zatraženo je i jasno isticanje da se provedba naukovanja, a time i posjedovanje Ugovora o naukovanju, regulira posebnim propisima kojima je uređena njegova provedba zato što je izuzetno važno da informacije o uvjetima i načinima obrazovanja u takvom modelu budu jasne i konkretno naglašene.

Dodatno, HOK je priložio komentar specifično za zanimanja kozmetičar i frizer, a na tragu zaključka Ceha frizera i kozmetičara i zaključka Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, čiji je stav da se zanimanja frizer i kozmetičar trebaju provoditi u sustavu naukovanja trogodišnjoj razini budući da omogućava veći fond sati učenja temeljenog na radu. Naime, kurikulumi su trenutačno izrađeni na razini četverogodišnjeg programa, no unatoč tome što traju godinu dana dulje, sadrže manji fond sati učenja temeljenog na radu. Time je HOK i ovim putem ponovio svoj stav da je bitno osigurati provedbu obrazovanja za frizera i kozmetičara kao trogodišnje programe i time još jednom naglasio da je praksa ključna.

„Kvaliteta novih kurikuluma za obrtnička zanimanja odrazit će se na budućnost hrvatskog obrtništva, zato je izuzetno važno da inzistiramo na učenju temeljenom na radu. Ne postoji bolji način za mladog obrtnika da nauči svoje zanimanje nego u obrtničkoj radionici pod budnim okom onog tko ima znanje i vještine. Istovremeno je riječ o prenošenju obrtničkog naslijeđa i stvaranje vještih novih generacija hrvatskih obrtnika. Obrtništvo je rastuća snaga, a osobito veseli promjena trenda i porast interesa za obrtničkim zanimanjima te stabilan rast upisane djece u ista – unatrag pet godina imamo više od 20.000 djece upisane u strukovne programe po jedinstvenom modelu obrazovanja koje zastupa HOK“, ističe predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil te dodaje kako je to rezultat zajedničkog rada Hrvatske obrtničke komore, područnih obrtničkih komora, samih obrtnika, ministarstva nadležnog za obrt, strukovnih škola, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i drugih dionika, naglasivši i kako je važno da je upisna politika počela pratiti preporuke Zavoda te se ide na povećanje kvota za upis u obrtnička zanimanja.

U školskoj godini 2023./2024. u JMO programe upisano je 4.524 učenika što je blagi porast u odnosu na školsku godinu 2022./2023. kada je upisano 4.256 učenika – 300 više nego prošle godine. Većina programa je popunjena već u ljetnom upisnom roku.

Broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u ožujku 2025. porastao je u odnosu na veljaču za 1,3 posto, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljeni tijekom svibnja. Porast broja zaposlenih ostvaren je u 16 područja djelatnosti, u rasponu od 0,2 posto u prerađivačkoj industriji te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi do 3,4 posto u sektorima javne uprave i obrane, odnosno obveznom socijalnom osiguranju.

Pad broja zaposlenih prisutan je u dva područja djelatnosti, u rasponu od 0,5 u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša do 1,2 posto zabilježenih u rudarstvu i vađenju.

Broj zaposlenih u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja ostao je na razini iz veljače 2025. godine.

Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, porast je ostvaren u 20 županija. Pritom se kretao od 0,1 posto u Sisačko-moslavačkoj i Međimurskoj županiji do četiri posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Brodsko-posavskoj županiji broj zaposlenih ostao je na razini iz veljače, priopćeno je iz DZS-a.

Dodajmo i da je broj žena zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u ožujku bio veći za 1,1 posto.

Polaganje majstorskog ispita – preduvjet za praksu

Komorski sustav je u ovoj godini proveo dva ispitna roka majstorskih ispita, čime je Hrvatska dobila 389 novih majstora, a do kraja godine provest će se još dva ispitna roka. U protekloj godini majstorski ispit položilo je 884 kandidata.

U veljači i rujnu majstorski ispiti održavaju se u Krapini, Karlovcu, Koprivnici, Čakovcu, Slavonskom Brodu, Požegi, Vinkovcima, Gospiću, u veljači u Rijeci te u svibnju i prosincu u Zagrebu, Sisku, Bjelovaru, Varaždinu, Osijeku, Zadru, Virovitici, Šibeniku, Puli, Rijeci, Dubrovniku i Splitu.

Po rokovima u pravilu najzastupljeniji sektori su osobne usluge (frizeri i kozmetičari najviše), zatim elektrotehnika, pri čemu se elektroinstalateri u porastu, a slijedi ih strojarstvo (strojobravari, bravari, auto struka i instalateri grijanja i klimatizacije) te ugostiteljstvo i turizam (kuhari, slastičari, natkonobari).

„Majstorska diploma pečat je kvalitete i jedina prava garancija visoke razine stručnosti i odgovornosti te vladanja svojom strukom. Ponavljam svakom prilikom – majstori su izuzetno traženi, plaćeni i cijenjeni te je sve jača svijest o potrebi i važnosti tih zanimanja, kao i o kvalitetnoj egzistenciji koju osiguravaju. Bez obzira na promjene i razvoj tehnologije, riječ je o zanimanjima prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Zlatne ruke te znanje i iskustvo koje ih vode su nezamjenjivi i neprocjenjivi, a majstorska diploma potvrda je i jamstvo građanima da je riječ o majstorima svojih zanata“, istaknuo je Kratohvil prilikom potpisivanja majstorskih diploma stečenih na ispitima u travnju.

Majstorski ispit je kompleksan ispit kojim se dokazuje najveća razina obrazovanja u obrtništvu – razina 5 prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Provodi se prema uvjetima i programu koji je propisalo ministarstvo nadležno za obrt, odnosno Ministarstva gospodarstva, a uspješnim polaganjem se stječe Diploma o majstorskom zvanju.

Majstorski ispit moguće je polagati za 62 majstorska zvanja, a u brojnim zanimanjima položen majstorski ispit daje pravo na otvaranje obrta, odnosno samostalno obavljanje zanimanja: samozapošljavanje. Također, majstorski ispit je jedan od preduvjeta koji omogućuje primanje učenika na praktični dio naukovanja.

Dodatno, kako bi kandidatima olakšala pripremu za polaganje majstorskog ispita, Hrvatska obrtnička komora razvila je u okviru projekta Erasmus+ Master 4.0: Unaprjeđenje majstorskih ispita online platformu za pripremu i polaganje majstorskih ispita – sve s ciljem povećanja broja obrtnika u Hrvatskoj.

L.B.