Poseban sektor koji Hrvatskoj osigurava prihode i izvan sezone

Strateške investicije potvrđuju da se u zdravstvenom turizmu vidi izniman razvojni potencijal.

Iako je Hrvatska već dugi niz godina prepoznata kao turistička destinacija, veliki dio prihoda i aktivnosti i dalje se koncentrira na tek nekoliko ljetnih mjeseci. Međutim, s ciljem stvaranja održivog turizma koji traje tijekom cijele godine, sve više se pažnje posvećuje sektorima koji mogu potaknuti posjet izvan glavne sezone. Na vrhu te liste nalazi se zdravstveni turizam.

Zdravstveni turizam u Hrvatskoj obuhvaća tri ključna oblika: medicinski turizam, lječilišni ili rehabilitacijski turizam te spa i wellness turizam. Svi oni sve više doprinose turističkoj slici zemlje, a strateške investicije potvrđuju da se u ovom području vidi izniman razvojni potencijal.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) priopćila je početkom 2025. godine da je u tijeku modernizacija čak 18 specijalnih bolnica i lječilišta diljem zemlje, u sklopu investicijskog ciklusa većeg od 170 milijuna eura, od čega je više od 120 milijuna bespovratnih sredstava. Takve brojke jasno pokazuju ozbiljnost pristupa i namjeru države da ojača ovaj sektor.

Ministarstvo zdravstva također naglašava važnost razvoja zdravstvenog turizma.

“Svjetski trend putovanja zbog zdravlja utjecao je na razvoj zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj koja je tradicionalno zdravstveno turistička destinacija ovog dijela Europe. S obzirom na značajne komparativne prednosti Republike Hrvatske za razvoj zdravstvenog turizma, a koje prije svega podrazumijevaju pružanje zdravstvenih usluga na visokoj razini, stručan i kvalificirani kadar, prirodne ljepote i povoljnu klimu, dugu tradiciju u turizmu, blizinu velikim tržištima, visoku sigurnost zemlje te konkurentne cijene, zdravstveni turizam je proizvod s visokim potencijalom rasta”, navedeno je na internetskoj stranici Ministarstva.

“Republika Hrvatska je već sada prepoznata kao destinacija koja pruža usluge medicinskog turizma – usluge dentalne medicine, estetske medicine, usluge oftalmologije i optometrije, ortopedije, onkologije i ostale. Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Lječilišne usluge mogu pružati samo specijalne bolnice i lječilišta. Usluge medicinskog wellnessa mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, privatni zdravstveni radnici, turistička ambulanta i druga pravna osoba koja, u skladu s posebnim propisom, obavlja ugostiteljsku djelatnost i/ili pruža usluge u turizmu”, dodali su u objavi.

U ožujku 2025. smo o zdravstvenom turizmu razgovarali s Lanom Petrović Blajić iz Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK). Ona nam je tada rekla da su u Hrvatskoj razvijena sva tri glavna oblika zdravstvenog turizma te da najveći broj dolazaka i prihoda ostvaruju poliklinike koje pružaju dentalne usluge, rade medicinske zahvate i rehabilitaciju.

“Medicinski turizam uključuje širok spektar usluga, od estetske kirurgije do složenijih medicinskih tretmana, a još uvijek smo najpoznatiji po dentalnom turizmu”, kazala je Petrović Blajić.

“Najdužu tradiciju na našim prostorima ima lječilišni turizam koji datira još iz doba Rimskog carstva kada su se počeli koristiti prvi izvori mineralnih voda, a primjer su Varaždinske Toplice. Svakako je zlatno doba bilo za vrijeme Austro-Ugarske monarhije kada su destinacije poput Opatije, Hvara, Lošinja ili Crikvenice bile zimske destinacije aristokracije koja je dolazila zbog ljekovitih učinaka mora i blage mediteranske klime”, dodala je.

Ministarstvo turizma i sporta, u sklopu Strategije održivog razvoja turizma do 2030. godine, posebno ističe važnost ulaganja u turističku infrastrukturu na kontinentu, kako bi se potaknula ravnomjerna regionalna razvijenost. U tom kontekstu, zdravstveni turizam prepoznat je kao ključna poluga razvoja.

Analiza Ekonomskog instituta Zagreb pokazala je da ulaganje od 60 milijuna eura u zdravstveni turizam može kratkoročno generirati više od 1,13 milijardi eura dodatnih investicija.

S obzirom na potrebu za razvojem tog oblika turizma, zanimljivo je vidjeti kako su u 2024. godini poslovale neke od najpoznatijih toplica u Hrvatskoj, a to su Terme Tuhelj, Terme Sveti Martin i Krapinske Toplice, odnosno Aquae Vivae Krapinske Toplice.

Terme Tuhelj lani su imale ukupne prihode u iznosu od 13,32 milijuna eura i rashode od 12,59 milijuna pa im je dobit iznosila 727.818 eura, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall. Toplice Sveti Martin bilježile su prihode od 12,33 milijuna eura i rashode od 10,60 milijuna eura. Dobit im je iznosila 1,73 milijuna eura. Aquae Vivae Krapinske Toplice bilježile su ukupne prihode u iznosu od 3,09 milijuna eura i rashode od 2,37 milijuna, a dobit u prošloj godini im je iznosila 1,31 milijun eura.

Prema navedenim podacima, jasno je da su Toplice Sveti Martine imale najveću dobit u 2024. godini, ali i da je ulaganje u zdravstveni turizam isplativo te da može doprinijeti razvoju lokalnih zajednica.

Hrvatska ima sve uvjete da postane jedna od vodećih destinacija zdravstvenog turizma u Europi. Uz strateška ulaganja, podršku institucija i stručni kadar, ovaj oblik turizma može značajno produžiti sezonu, ojačati kontinentalni turizam i stvoriti novu, održivu vrijednost za nacionalno gospodarstvo.

V.K.