Poboljšanje energetske učinkovitosti prilika je za uštedu vlasnicima, ali i za zaradu izvođačima

Jedan od važnih stupova NPOO-a je zelena tranzicija, koja uključuje energetsku obnovu zgrada, povećanje energetske učinkovitosti i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije.

U današnje vrijeme, kada su klimatske promjene i energetska učinkovitost među glavnim globalnim prioritetima, obnova postojećih zgrada dobiva sve veći značaj, osobito u kontekstu održivog razvoja i zaštite okoliša. Zbog sve veće potrebe za održivim razvojem i smanjenjem emisija stakleničkih plinova, energetska učinkovitost zgrada postaje ključni element nacionalnih i europskih strategija. Isto tako, zbog sveobuhvatnih napora države, EU fondova i sektora građevine da se modernizira i energetski obnovi stambeni i javni fond zgrada, Vlada se zakonodavstvom prilagođava europskom zelenom planu (EU Green Deal), Fit for 55 paketu te ciljevima klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Ključni čimbenici u tom procesu prilagodbe su:

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)

NPOO je ključni dokument koji definira kako će Hrvatska koristiti sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije radi ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 te provođenja strukturnih reformi i investicija. Jedan od važnih stupova NPOO-a je zelena tranzicija, koja uključuje energetsku obnovu zgrada, povećanje energetske učinkovitosti i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije. Kroz ovaj plan financira se obnova višestambenih, javnih i kulturno-zaštićenih zgrada, pri čemu korisnici mogu ostvariti bespovratna sredstva do čak 80% investicije. Cilj je povećati otpornost zgradarskog fonda, smanjiti emisije CO₂ i potrošnju energije te potaknuti gospodarsku aktivnost građevinskog sektora.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

EFRR je jedan od glavnih strukturnih fondova Europske unije koji podupire gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju smanjenjem razvojnih razlika među regijama. U Hrvatskoj, kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, EFRR sufinancira projekte energetske obnove zgrada, razvoj infrastrukture za obnovljive izvore energije, pametne mreže, te gradnju i obnovu javnih zgrada u skladu s principima održive gradnje. Fokus je na smanjenju potrošnje energije, borbi protiv energetskog siromaštva i poticanju održivog urbanog razvoja, osobito u slabije razvijenim područjima.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

FZOEU je nacionalna institucija koja upravlja financiranjem projekata usmjerenih na očuvanje okoliša, povećanje energetske učinkovitosti i borbu protiv klimatskih promjena. Fond raspisuje javne pozive za građane, javne ustanove i privatne investitore, kojima se sufinancira energetska obnova obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, javnih objekata, kao i ugradnja sustava na obnovljive izvore energije (npr. solarni paneli, dizalice topline). Fond također pruža edukativnu i tehničku podršku te potiče razvoj tržišta zelene gradnje. Djeluje u skladu s nacionalnim strategijama i direktivama EU, a njegov je rad ključan za provedbu projekata obnove na lokalnoj razini.

U Hrvatskoj velik broj stambenih i javnih zgrada izgrađen je prije donošenja suvremenih građevinskih standarda, što rezultira visokom potrošnjom energije i znatnim emisijama ugljikova dioksida. Energetska obnova zgrada, koja uključuje poboljšanje izolacije, zamjenu dotrajale stolarije, modernizaciju sustava grijanja i hlađenja te ugradnju obnovljivih izvora energije, ključan je korak prema smanjenju potrošnje energije i troškova za kućanstva i institucije.

Plan energetske obnove zgrada u Hrvatskoj se sastoji od slijedeće strategije:

• Fokus na smanjenje potrošnje energije i emisije CO₂ kroz obnovu ovojnica zgrada (fasade, krovovi, stolarija) i modernizaciju sustava grijanja/hlađenja.
• Financira se kroz EU fondove: Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).
• Ciljevi do 2030.
• Obnova 2-3% postojećeg fonda zgrada godišnje.
• Prioriteti su zgrade s najlošijim energetskim karakteristikama (energetski razred F i G).
• Vrste zgrada
• Višestambene zgrade (posebno starije zgrade građene prije 1980.).
• Javni objekti: škole, bolnice, općinske zgrade.
• Kultura i baština: energetska obnova uz očuvanje kulturne vrijednosti.

Zeleni certifikati

Izdavanje zelenog certifikata, odnosno energetskog certifikata zgrade, postaje važan instrument za ocjenjivanje energetske učinkovitosti i informiranje vlasnika, korisnika i tržišta o stanju zgrada, a postaje sve bitnije u procesu prodaje ili najma. Ovi certifikati ne samo da su zakonska obveza, već služe i kao poticaj za daljnju obnovu i unaprjeđenje zgrada. Kroz nacionalne i europske programe sufinanciranja te usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije, Hrvatska nastoji ubrzati proces obnove i podići kvalitetu svog građevinskog fonda na višu, održivu razinu.

Što su zeleni certifikati?

To su potvrde koje dokazuju da je određena zgrada energetski učinkovita i/ili koristi obnovljive izvore energije. U Hrvatskoj se to odnosi na energetski certifikat zgrade, koji prikazuje energetski razred (od A+ do G) i prijedloge za poboljšanja.

Svrha i koristi im je da pomognu pri transparentnosti za kupce/najmoprimce zgrada. Ujedno i povećaju tržišnu vrijednost nekretnine. Uvjet su za sudjelovanje u nekim potporama i natječajima.

Novi europski standardi zahtijevaju usklađivanje sa smjernicama Europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD). Uvođenje koncepta “zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije” (nZEB) kao obaveznog standarda za novogradnju.
Financiranje i poticaji idu kroz državni proračun i EU fondove. Postoje natječaji FZOEU za sufinanciranje obnove. NPOO do 2026. za višestambene zgrade i javni sektor. Moguće su potpore do 60–80% investicije.

ESG i tržište nekretnina postaju sve više povezani. Zelena gradnja i održivost utječu na financiranje nekretninskih i infrastrukturnih projekata. Banke nude zelene hipotekarne kredite s povoljnijim uvjetima za obnovljene zgrade.

Izazovi i perspektive

• Sporost administracije i složeni postupci prijave za subvencije.
• Nedostatak građevinskih kapaciteta i stručne radne snage.
• Nužnost edukacije vlasnika i stanara o važnosti obnove.

Zaključak

Hrvatska strategija obnove zgrada i korištenja zelenih certifikata temelji se na usklađivanju s europskim standardima i ciljevima zelene tranzicije. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, strukturne fondove EU i aktivnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, država potiče energetsku obnovu zgrada s naglaskom na smanjenje potrošnje energije, emisija CO₂ i povećanje kvalitete života. Zeleni certifikati, odnosno energetski certifikati, igraju važnu ulogu u transparentnom prikazu energetske učinkovitosti te služe kao poticaj za daljnje ulaganje u obnovu. Iako postoje izazovi poput administrativnih prepreka i nedostatka stručne radne snage, Hrvatska postupno gradi temelje za održiv, učinkovit i klimatski odgovoran građevinski sektor.

S.V.