Od Gideon Brothersa do DOK-ING-a – kako automatizacija mijenja lice domaće industrije
Polazna / Tehnologija i internet / Od Gideon Brothersa do DOK-ING-a – kako automatizacija mijenja lice domaće industrije

Dok Amazon dostiže milijun robota, hrvatske tvrtke se bore za svoje mjesto na globalnoj karti inovacija u automatizaciji i robotici.
Svijet se priprema na novu industrijsku revoluciju vođenu umjetnom inteligencijom i robotikom, a Hrvatska se pozicionira kao iznenađujuće važan igrač u ovom globalnom trendu. Od startupa koji osvajaju Toyotu do robotskih sustava koji gase požare u najkritičnijim situacijama, domaće tvrtke pokazuju da mala zemlja može imati velik utjecaj u najnaprednijim tehnološkim segmentima.
Dok analiziramo hrvatsku scenu, važno je razumjeti globalne razmjere ove transformacije. Amazon je najavio da sada ima milijun robota radnika jer su instalirali novog robota, što predstavlja prekretnicu u automatizaciji logistike i skladišnog poslovanja. “Novi robot se pridružuje Amazonovoj globalnoj mreži u kojoj je više od 300 postrojenja i jača poziciju tvrtke kao najvećeg svjetskog proizvođača i operatera mobilne robotike s obzirom na to da sada imamo milijun robota”, rekao je Scott Dresser, potpredsjednik Amazon Roboticsa.
Amazonov novi model umjetne inteligencije ‘DeepFleet’ koordinira kretanje robota unutar centara za ispunjavanje narudžbi, smanjujući vrijeme putovanja flote za 10 posto te omogućujući bržu i isplativiju dostavu paketa. Ova brojka od milijun robota nije samo statistika – ona predstavlja novu realnost u kojoj se automatizacija pretvara iz eksperimenta u mainstream pristup poslovanju. Međutim, ovaj napredak donosi i izazove. Istraživanje Pew Researcha objavljeno u ožujku 2025. pokazalo je da stručnjaci za umjetnu inteligenciju i šira javnost smatraju tvorničke radnike jednom od skupina kojima najviše prijeti gubitak posla zbog umjetne inteligencije.
Usred ovakve globalne transformacije, hrvatska tvrtka Gideon Brothers ostvarila je jedan od najvažnijih poslovnih uspjeha domaće startup scene. Toyota Industries Corporation (TICO) je s hrvatskim Gideonom potpisala strateški investicijski sporazum za razvoj i proizvodnju novih automatiziranih rješenja. “Za TICO ovo predstavlja strateško partnerstvo i ulaganje koje će omogućiti optimizaciju sustava automatiziranih vozila kroz standardizaciju, smanjenje vremena implementacije te povećanje fleksibilnosti, prilagodljivosti i skalabilnosti”, navodi se u službenom priopćenju. Kruno Stražanac, voditelj uspjeha klijenata i suosnivač tvrtke Gideon Brothers, objašnjava pozadinu ovog uspjeha: “Mi već duže vrijeme koristimo Nvidijina hardverska i softverska rješenja u području umjetne inteligencije. Nedavno smo objavili i produljenje takve suradnje koja omogućava da naši proizvodi rade što bolje i brže te da budu jednostavniji za korištenje krajnjim kupcima”.
Gideonova tehnologija omogućava robotima da “nauče” što je paleta, što čovjek, a što viličar, što predstavlja revolucionarni korak u autonomnoj navigaciji skladišnih prostora. “Plan je da na njihova hardverska rješenja, odnosno šasije viličara, integriramo komponente našeg sustava kako bismo i te viličare učinili autonomnima. Cilj je da postanu pametni alati za rješavanje određenih problema u skladištima”, objašnjava Stražanac.
Tvrtka tvrdi da njihovi viličari omogućavaju radnicima da uštede više od osamdeset posto radnog vremena, što predstavlja dramatično poboljšanje produktivnosti. Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, tvrtka Gideon Brothers je u prošloj godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od 1,53 milijuna eura, što je poboljšanje u odnosu na 2022., kad su im ukupni prihodi iznosili 1,47 milijuna eura.

Dok se Gideon Brothers fokusira na skladišne robote, DOK-ING predstavlja hrvatsku robotiku u najkritičnijim situacijama. Upravo jedan takav robot u listopadu je ušao u osječko postrojenje Drava koje je u tom trenutku gutala vatrena stihija. Gordan Pešić, član uprave DOK-ING-a, objašnjava: “MVF-5 je daljinsko upravljivi sustav za krizne situacije koji je bio od iznimne pomoći u katastrofalnom požaru u Osijeku. Ovaj robotski sustav je u vlasništvu Civilne zaštite Republike Hrvatske i oni su njime upravljali”.
DOK-ING, tvrtka osnovana ranih devedesetih, u međuvremenu je u 40 zemalja plasirala više od 500 robotskih sustava. DOK-ING je u 2024. godini ostvario više od 70,5 milijuna eura prihoda, uz godišnji rast između 30 i 40 posto. Broj zaposlenih povećan je na 250, što odgovara rastu od 10 do 15 posto godišnje. Najnoviji proizvod tvrtke, MV-3 Hystrix multifunkcionalno protuterorističko robotsko vozilo namijenjeno je za potrebe policijskih i vojnih antiterorističkih i specijalnih postrojbi u borbi protiv svih oblika terorizma i rješavanja talačkih situacija. “Imamo veliki interes za ovim revolucionarnim protuterorističkim robotskim vozilom MV-3, što od pripadnika specijalnih jedinica vojske i policije iz Hrvatske, tako i iz cijelog svijeta”, ističe Pešić.
DOK-ING-ovi robotski sustavi za razminiranje igraju važnu ulogu i u Ukrajini, gdje je prema nekim informacijama površina zagađena minama veličine Floride. Do kraja 2023. godine DOK-ING je planirao isporučiti ukupno 30 strojeva Ukrajini.
Treća važna hrvatska tvrtka u robotici je križevačka Codel, koja se može pohvaliti pravim robotskim laboratorijem. Marijan Sever, CEO Codela, objašnjava njihov pristup: “U Codelovom laboratoriju usredotočeni smo na istraživanje novih pristupa i tehnologija kako bi unaprijedili upravljanje materijalom unutar organizacija”.
“U našim projektima kombiniramo različite tehnologije, poput „klasičnih” šest-osnih robota u kombinaciji s različitim verzijama autonomnih mobilnih robota, Codelovim programskim i elektroničkim rješenjima te postižemo sinergijske rezultate”, dodaje Sever.
Codel je razvio sustav Ariadne Stock Master koji digitalizira operacije prikupljanja robe i kojim se podiže efikasnost od 25 do 35 posto, bez mogućnosti pogreške prilikom pakiranja pošiljaka. “Kada se Ariadne Stock Master poveže sa robotskim strojevima, efikasnost sustava se povećava višestruko”, objašnjava Sever.
Dok se automatizacija ubrzava, raste i strah od gubitka radnih mjesta. Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma u veljači 2025. otkrilo je da 48 posto američkih poslodavaca planira smanjiti broj zaposlenih zbog umjetne inteligencije. Međutim, hrvatski poduzetnici imaju optimističniju viziju. Stražanac iz Gideon Brothersa objašnjava: “Kad se uvode roboti, uvijek postoji bojazan kod zaposlenika. Oni to promatraju kao nešto zbog čega će ostati bez posla i pitaju se što će se dogoditi. No, ne moraju se bojati zbog toga, jer iako će se možda zatvoriti neka radna mjesta nakon što ih preuzmu automatizirani sustavi, istodobno će se otvoriti puno više novih poslova”.
“Svaki čovjek griješi kad radi, ali kod stroja nema pogrešaka. To povećava pouzdanost i učinkovitost samog poslovanja, a radnici tada preuzimaju lakše poslove, kao što su upravljanje flotom robota”, dodaje Stražanac.
Sever iz Codela ističe praktične prednosti: “Roboti mogu obavljati ponavljajuće zadatke neprekidno bez potrebe za odmorima ili pauzama, čime se značajno smanjuje vrijeme potrebno za izvršavanje tih zadataka. Uz to mogu raditi brže i efikasnije od ljudi u određenim zadacima, što ubrzava proizvodni ciklus”.
Jednu od najuzbudljivijih, ali i najkontroverznijih primjena robotike predstavljaju robotaksiji. Waymo, tvrtka u vlasništvu Alphabeta, najavila je da će svoje robotaksije iduće godine dovesti na ulice Dallasa, ali financijski aspekt ostaje problematičan. Analitičari procjenjuju kako proizvodnja svakog robotaksija košta oko 120.000 dolara, što djelomično objašnjava gubitke u Alphabetovom “other bets” odjelu čiji je dio i Waymo. Tesla je također lansirala svoje robotaksije u Austinu, ali s mješovitim rezultatima. Zabilježeni su tehnički gafovi, uključujući i incident u kojem je robotaksi nakratko prešao dvostruku žutu crtu i ušao u suprotni prometni trak.

Hrvatska također ima svoje ambicije u ovom segmentu. “Konja za utrku” u području samoupravljajućih taksija u budućnosti bi trebala imati i Hrvatska. Verne, kako Rimčeva tvrtka za robotaksije nosi naziv, prema posljednjim je informacijama u fazi razvoja prototipa robotskih taksija i testiranja autonomne usluge po Zagrebu. Međutim, Projekt 3 Mobility koji stoji iza Verne robotaksija suočava se s financijskim izazovima. Općenito, tvrtka je imala gubitak od 22,3 milijuna eura, ili 69 posto veći u odnosu na prethodnu godinu.
Europska unija prepoznala je važnost tehnoloških start-upova i automatizacije za svoju konkurentnost. Kako se već uvriježila svijest u Europskoj uniji (EU) da u Europi postoji dobra istraživačka baza, ali da inovativnost zapinje u fazi komercijalizacije, Europska komisija nastoji iznaći načine da se to promijeni. Statistike pokazuju zabrinjavajuće stanje: U ovom trenutku tek oko osam posto start-up tvrtki na svijetu ima sjedište u Europi. Prema izvješću o konkurentnosti EU-a na kojemu je radio bivši predsjednik Europske središnje banke i bivši talijanski premijer Mario Draghi, čak 61 posto novaka za tvrtke iz područja umjetne inteligencije ide ka onima u SAD-u, 17 posto u Kinu i tek šest posto u EU.
Europska povjerenica za start-up tvrtke Ekaterina Zaharieva najavljuje promjene: “Kapital je važan i Europa ga ima. Možemo ga uvezati s potrebama inovatora”. Nova strategija fokusira se na ključne tehnologije: “Ovo je ključno za strateške tehnologije kao što su umjetna inteligencija, kvantna tehnologija, napredni poluvodiči, medicinska tehnologija, biotehnologija, čista tehnologija i energija, sigurnost, obrana, svemirski programi, robotika te napredni materijali”.
Hrvatska IT industrija kontinuirano raste te je po posljednjim dostupnim podacima u 2019. godini činila 4,48 posto nacionalnog BDP-a, a u 2021. je doprinosila 5,8 posto ukupnom izvozu Republike Hrvatske. Ovi podaci pokazuju rastući značaj tehnološkog sektora za hrvatsko gospodarstvo. Istraživanje je pokazalo da 99 posto poduzeća upotrebljava računala s pristupom internetu u obavljanju svakodnevnih zadataka, što ukazuje na visoku razinu osnovne digitalizacije u Hrvatskoj.
Uspjeh hrvatskih tvrtki u robotici i automatizaciji nije slučajan. Stražanac objašnjava: “Mi smo startup koji je krenuo iz Hrvatske prije sedam godina, i rekao bih da smo bili dovoljno ‘ludi’ da pokušamo proizvoditi autonomne robote u našoj zemlji. Zahvalan sam na našim izvrsnim ljudima, a posebno na doktorima znanosti iz područja robotike koji su se školovali izvan Hrvatske, ali su se na kraju odlučili vratiti”.
Prema podacima LocoMobi World Inc.-a, tehnološke tvrtke specijalizirane za rješenja za parkiranje, prijevoz i skladištenje, u svijetu će do 2030. biti 200 milijuna robota i 30 posto svih poslova bit će automatizirano.
Robotika ne mijenja samo proizvodnju – ona transformira sve sektore. Na Odjel neurokirurgije zagrebačkog KBC-a Sestre Milosrdnice u rujnu stigao najsuvremeniji robot za operacije kralježnice, dok je njegov “kolega” u bolnici Dubrava već sudjelovao u više od pedesetak zahvata.
DOK-ING-ovi sustavi pokrivaju širok spektar primjena: “Uz gore spomenuti sustav MVF-5 za krizne situacije te MV-3 robotski sustav za protuterorizam, imamo u portfelju robotski sustav MVC-8 Komodo kojemu je namjena rad u ekstremnim kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim uvjetima. U Africi imamo robotske sustave za podzemno rudarstvo za rudnike platine, kroma i nikla”.
Tvrtke koje implementiraju robotiku bilježe značajne uštede. Sever iz Codela objašnjava: “Ako koristimo samo metodu koju u Codelu zovemo “dekapitirajućom”, najlakše je izračunati povrat investicije na način da zbrojimo ukupan trošak radnika koji robotski sustav eliminira u nekom proizvodnom ili skladišnom procesu za neko zadano vrijeme, primjerice tri godine”.
Međutim, dodaje: “Smatramo, međutim, da nije adekvatno niti dovoljno precizno računati vrijednost robotskog sustava samo tom metodom, jer uvođenje robota u nečiju tvrtku diže razinu svih operacija, možda ne odmah po instalaciji, ali sigurno tijekom vremena”.

DOK-ING planira širenje kapaciteta: Tako su kapacitet proizvodnje tijekom godina prilagođavali povećanim potrebama tržišta pa su s prosječnih 40 strojeva godišnje povećali su proizvodnju na trenutno mogući kapacitet od 100 robotskih sustava u godinu dana.
Tvrtka također ima ambiciozne planove za održivi razvoj: “Dugoročni cilj Programa energetike je da DOK-ING Grupa postane prepoznatljiv dobavljač zelene tehnologije na tržištu EU, ali i šire. U ovom smislu fokus je na razvoju tehnologije za proizvodnju vodika (waste-to-hydrogen) termokemijskim procesom u sustavu LOOPER”.
Hrvatska se pozicionirala kao iznenađujuće važan igrač u globalnoj robotskoj revoluciji. Od Gideon Brothersovih autonomnih viličara koji partnere s Toyotom, preko DOK-ING-ovih robotskih sustava koji gase požare i čiste mine, do Codelovih intralogističkih rješenja – domaće tvrtke pokazuju da veličina zemlje nije ograničavajući faktor za tehnološku inovaciju.
Ključ uspjeha leži u kombinaciji kvalitetnih kadrova, fokusa na nišne aplikacije gdje hrvatska tvrtka može biti globalno konkurentna, te spremnosti na rizik i inovacije. Dok globalni giganti poput Amazona dostiču milijun robota, hrvatske tvrtke grade svoju budućnost kroz specijalizaciju i tehničku izvrsnost.
Izazovi postoje – od financiranja start-upova do strahova od gubitka radnih mjesta – ali optimizam prevladava. Kako kaže Stražanac: “Rješavanje takvih problema nam pomaže da budemo konkurentni na tržištu. Nije lako potpisati ugovor s Nvidiom ili s Toyotom, ali i s još nekoliko velikih blue chip kompanija u svijetu.”
Robotska revolucija nije više pitanje hoće li se dogoditi, već kako brzo. Hrvatska, sa svojim rastućim ekosistemom robotskih i AI tvrtki, pozicionirana je da bude važan dio te transformacije, ne samo kao korisnik, već i kao kreator tehnologija koje mijenjaju svijet.
R.O.