Hrvatski poslodavci zabrinuti zbog nedostatka kvalificirane radne snage

Potrebno je ulagati u domaće radnike i povezati obrazovne institucije s potrebama tržišta rada.

Nedostatak kvalificirane radne snage već dugo muči hrvatsku industriju, a mnogi poslodavci ističu da je nužno što prije riješiti taj problem. Neki spas vide u stranim radnicima, dok drugi smatraju da je rješenje u robotizaciji i automatizaciji.

Sredinom prošle godine je Hrvatska gospodarska komora (HGK) objavila podatke iz ankete o radnoj snazi koju je ispunilo 176 tvrtki. Gotovo polovica ih je bila iz sektora trgovine, a oko 45 posto anketiranih je izjavilo da su zanimanja iz područja logistike i distribucije deficitarna.

Tada je suosnivač tvrtke Gideon Brothers, Kruno Stražanac, kazao kako pojedini procesi u logističko-distributivnim centrima, odnosno samom skladišnom poslovanju još uvijek nisu automatizirani, što uzrokuje visoke operativne troškove. Primjenom robotike, kako je naveo, moguće je postići veliko snižavanje operativnih troškova, ali i povećanje produktivnosti te učinkovitosti poslovanja. Tako se do neke mjere može riješiti nedostatak radne snage, jer radnici i roboti moraju raditi zajedno kako bi povećali ukupnu učinkovitost, rekao je.

Istodobno, ravnateljica Srednje škole Jastrebarsko, Sonja Stipanović, naglasila je da mladi moraju paziti i na odabir srednje škole. Dodala je da je važno nuditi zanimanja koja su tražena na tržištu rada, povezujući obrazovne institucije s potrebama poslodavaca.

Krajem 2023. je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović rekao da je nedostatak radne snage nešto s čime su se suočili mnogi u raznim sektorima te godine i zato je HGK osnovala Zajednicu agencija za zapošljavanja.

“Radimo s Ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Planiramo poduzeti niz aktivnosti vezanih uz problem potrage za kvalitetnim radnicima. Pokušavamo detektirati koja su to tržišta za radnu snagu, recimo Argentina, Bolivija, Peru. Ovdje je već dio radnika iz Filipina, Indije i Nepala. Mi želimo prezentirati Hrvatsku kao zemlju koja je dovoljno atraktivna za državljane tih zemalja i da ih pokušamo animirati za dolazak, ali ne tako da dođu ovdje, pa onda idu dalje”, kazao je predsjednik HGK u prosincu 2023. godine.

Europska komisija je u ožujku 2024. objavila da je nedostatak radne snage i vještina u porastu u svim državama članicama Europske unije (EU). U istraživanju EK gotovo dvije trećine, odnosno 63 posto malih i srednjih poduzeća izjavilo je da ne mogu pronaći radnike s odgovarajućim kvalifikacijama. Osim toga, Komisija je utvrdila 42 deficitarna zanimanja, naveli su na svojoj internetskoj stranici.

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) kazao je u svibnju 2024. da nedostatak kvalificirane radne snage nije samo hrvatski problem nego je i problem Europe. Naveo je da je tako već godinama i da će se nastaviti, prema objavi na internetskoj stranici HNB-a.

“Zapošljavanje stranih radnika donekle rješava probleme nedostatka kvalificirane radne snage. Po našoj procjeni u Hrvatskoj ih je oko 100.000 i njihov se broj brzo povećava. U tom kontekstu je potrebno reći da analitika pokazuje kako strani radnici počinju pridonositi rastu potencijalnog BDP-a”, istaknuo je tada.

Iz HGK su u lipnju lani naveli da u zadnjih nekoliko godina nedostaje radnika srednje stručne spreme sa specifičnim znanjima i kvalifikacijama, i to u svim područjima prometa, posebice u željezničkom i zračnom. Oni su se složili s procjenom ravnateljice Stipanović, jer smatraju da je potrebno uskladiti srednjoškolski obrazovni sustav s potrebama tržišta rada i omogućiti obrazovanje većeg broja učenika strukovnih zanimanja.

Priopćili su i da je bitno regulirati uvoz stranih radnika tako da se smanji administrativni okvir, produži rok važenja radnih dozvola, uredi priznavanje, odnosno polaganje kvalifikacija i certifikata u Republici Hrvatskoj te urede prijave i plaće stranih radnika, to jest, suzbije rad na crno.

U ožujku ove godine su na konferenciji ‘Tržište rada’ u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) stručnjaci poručili da se kronični nedostatak radnika za mnoge sektore treba rješavati jačim dijalogom socijalnih partnera.

Građevinski sektor je jedan od sektora koji su znatno pogođeni ovim problemom. Mnogi domaći radnici otišli su u druge europske zemlje u potrazi za boljim uvjetima i većom plaćom, a to je stvorilo veliku prazninu na domaćem tržištu.

“Trenutačno je u graditeljstvu u Hrvatskoj, od ukupnog broja radnika, jedna trećina ili oko 50.000 stranih, od kojih je jako puno iz Azije i nekvalificirani su. O tome treba više voditi računa, kao i o zaštiti na radu te njihovom obrazovanju, ali i ne zaboraviti domaću radnu snagu te nju poticati na rad”, kazala je Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH), na HUP-ovoj konferenciji.

U tom sindikatu nisu protiv uvoza radnika, ali smatraju da to treba biti u kvotama i sektorski, a ne neograničeno. Također, smatraju da se svi socijalni partneri, a posebice država, trebaju oko toga više potruditi.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), u razdoblju od 01. siječnja do 31. svibnja 2025. godine ukupno su izdane 83.252 dozvole za boravak i rad. Najviše ih je bilo u turizmu i ugostiteljstvu, čak 27.841. Na drugim mjestu je graditeljstvo s 25.000, a zatim industrija s 10.632, promet i veze sa 6.124 dozvole i trgovina s 4.279 dozvola.

Najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je državljanima Nepal, 17.166. Nakon njih su državljani Bosne i Hercegovine s 15.029, a na trećem mjestu su državljani Srbije s 11.337 dozvola.

“Od ukupnog broja izdanih dozvola za novo zapošljavanje izdane su 48.904 dozvole, 26.894 dozvole su produljene, a 7.454 su izdane za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, 6.676”, piše u objavi MUP-a.

Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da je trenutačno u Hrvatskoj 70.074 nezaposlenih, a objavljeni broj slobodnih radnih mjesta je 19.043. Međutim, to ne znači da su ovi radnici kvalificirani za sektore u kojima nema dovoljno radne snage.

U svibnju 2025. broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 1.731.610, što je na mjesečnoj razini više za 1,7 posto, a na godišnjoj razini za jedan posto, prema Državnom zavodu za statistiku (DZS). Broj nezaposlenih je u istom mjesecu pao za 10,1 posto, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 4,1 posto. Najviše zaposlenih u pravnim osobama u svibnju, prema privremenim podacima, zabilježeno je u prerađivačkoj industriji, njih 229.717, a najmanje u rudarstvu i vađenju 3.824. Iako broj zaposlenih raste, i dalje nema dovoljno radnika u određenim sektorima, među kojima je, kako smo prethodno spomenuli, i građevinarstvo pa se zato provode razne mjere kako bi se situacija poboljšala.

“U razdoblju od 2016. do 2024. godine, provodile su se mjere dodjeljivanja potpora za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanje nezaposlenih, potpora za usavršavanje, potpora za pripravništvo, financiranja obrazovanja nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada, stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, su/financiranja zapošljavanja u programima javnih radova te očuvanja radnih mjesta, a sve u skladu s općim ciljem povećanja stope zaposlenosti”, navedeno je na internetskoj stranici HZZ-a.

U spomenutom razdoblju dodijeljeno je 1,39 milijardi eura potpora za 314.560 korisnika, a od toga je udio za zapošljavanje iznosio 16,1 posto, dok je udio za osposobljavanje za stjecanje odgovarajućeg radnog iskustva iznosio 0,1 posto. Moguće je da su ova sredstva utjecala na rast broja zaposlenih.

Statistički podaci HZZ-a za svibanj ove godine pokazuju da su najtraženija zanimanja bila pomoćni kuhar ili kuharica, a prosječna bruto plaća u tim zanimanjima je 1.084,78 eura. Zatim su pomoćni konobari, čistačice i konobari. Među najtraženijim zanimanjima bili su i radnici visokogradnje te niskogradnje, zidari, tesari, bravari, zavarivači, armirači, betonirci – uglavnom građevinski radnici. Što jasno pokazuje kolika je potreba i potražnja za takvim radnicima.

Iz Sindikata graditeljstva Hrvatske lani su rekli da su ovim radnicima, osim plaća, bitni i uvjeti rada. Prema tome, žele imati vrijeme za privatni život i sigurnost na radnom mjestu, a obično očekuju da će to dobiti u drugim državama.

Hrvatska bi zbog toga trebala ulagati više u zadržavanje domaće radne snage, uz ulaganje u obrazovanje i strane radnike.

V.K.