Hrvatska polako prelazi na električna vozila: Razvija se i javni prijevoz

Mnoge domaće i strane tvrtke ulažu u postavljanje punionica na našem tržištu.

Hrvatska, kao i druge zemlje Europske unije (EU), ulaže u obnovljive izvore energije, pa tako i u transport. Svake godine se povećava broj električnih vozila (EV) u cijeloj zemlji, a u veljači ove godine već je bilo više od 1.800 punionica, od čega ih je 686 brzih i 1.176 sporih. No hoće li Hrvatska uspjeti ispuniti ciljeve EU-a do 2030. godine?

Udio obnovljivih izvora energije u transportu EU-a iznosio je 10,8 posto u 2023. i bio je veći za 1,2 postotna boda nego u godini prije, pokazali su podaci Eurostata, statističkog ureda Europske unije, objavljeni u veljači 2025. godine. Cilj za 2030. je 29 posto, a da bi se taj cilj postigao bilo bi potrebno u prosjeku svake godine povećavati postotak za 2,6 postotnih bodova. Treba napomenuti da je u razdoblju od 2014. do 2023. prosječni godišnji rast iznosio 0,43 postotna boda.

Prva zemlja koja je već ostvarila cilj za 2030. godinu bila je Švedska koja je u 2023. došla do razine od 33,7 posto, dok je Hrvatska u istoj godini imala najniži postotak od 0,9 posto.

U Hrvatskoj se trenutačno može pronaći više od 50 različitih modela električnih vozila, a ove godine je stigao i BYD (Build Your Dreams). Prvi prodajni salon velikog kineskog proizvođača automobila otvoren je u Zagrebu.

Hrvatska je sredinom 2023. godine, brojala oko 5.850 registriranih električnih vozila i oko 3.000 plug-in hibridnih vozila, a prema EU regulativi, trebala bi postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica s 50 kW snage ili 100 ultra-brzih punionica sa 100 kW snage. Prema podacima iz 2025. godine, čini se da je Hrvatska uspjela ostvariti taj cilj.

Sve o punionicama i električnim automobila najbolje zna Hrvoje Prpić, predsjednik Hrvatske nacionalne udruga za e-mobilnost Strujni krug. Njegova udruga već godinama pomaže ljudima koji su zainteresirani za kupnju i vožnju električnih vozila. On smatra da će do 2032. godine Hrvatska u potpunosti prijeći na EV jer će svaka godina donijeti sve veći rast prodaje takvih vozila.

“To ne znači da u tom trenutku neće biti dizel i benzinskih vozila na cestama, ali će skoro sva novokupljena vozila u Hrvatskoj biti električna”, rekao nam je Prpić i dodao da je trenutačno u Hrvatskoj ukupno 1,9 milijuna osobnih vozila.

Otkrio je i da Strujni krug već tri godine radi na projektu ugradnje punjača u rasvjetne stupove. To je pilot projekt putem kojeg će se broj sporih punjača gotovo udvostručiti. Projekt bi do kraja ove godine trebao zaživjeti u pet ili šest gradova gdje će se ugraditi čak 1.000 sporih punjača i time riješiti problem građana koji nemaju svoj parking, a žive u zgradama.

U svibnju ove godine je Europa zabilježila rast prodaje baterijskih električnih vozila i plug-in hibrida za 36,2 posto na 330.000 jedinica, prema podacima tvrtke za istraživanje tržišta Rho Motion. S rastom prodaje EV raste i broj punionica. Nedavno je MOL priopćio da je njihova infrastruktura za punjenje električnih vozila diljem srednje i istočne Europe sada u potpunosti integrirana u međunarodnu roaming mrežu DKV Mobilityja pa će više od 480 novih punionica biti dostupno u šest zemalja regije, a među tim zemljama je i Hrvatska.

Naveli su i da će mreža punionica MOL Plugee biti dostupna putem platforme koju pruža GreenFlux, podružnica DKV Mobilityja.

U punionice ulaže i Qelo, prvi neovisni pružatelj usluga e-mobilnosti u Hrvatskoj koji svoj poslovni model temelji na prognozama europskih statistika prema kojima bi već sljedeće godine na hrvatskim cestama moglo biti 40.000, a 2030. godine čak 200.000 električnih vozila.

Iz ove tvrtke su priopćili da se najnovije lokacije Qelo punjača nalaze u prostorima Stop Shop retail parkova u Čakovcu, Đakovu i Vinkovcima i da je riječ je o punjačima od 100 kilovata (kW) s dva priključka i mogućnošću nadogradnje, dok je otvaranje Qelo punionice u Novoj Gradišci predviđeno najesen.

“Što se tiče lokacija super brzih punjača za e-vozila, najnovija Qelo punionica Rovinj City s četiri priključka i kapacitetom punjača od 400 kW očekuje se tijekom lipnja dok se druga Rovinj Shop nalazi na prilaznoj cesti, na samom ulasku u grad. Broj korisnika Qelo usluge i Qelo kartice porastao je u posljednjih nešto više od mjesec dana za 15 posto, na 3.300, što je nešto više od trećine ukupnog broja vlasnika električnih automobila u Hrvatskoj”, naveli su i dodali da je u procesu projektiranja ili ishođenja potrebnih suglasnosti za još desetak punionica u našoj zemlji.

Kao predvodnik zelene energetske tranzicije, E.ON Hrvatska je lansirao kućne punionice Wallbox Pulsar PRO, uz koje kupci mogu sigurno puniti električni automobil unutar vlastitog doma. E.ON-ova punionica ima punjač tipa 2 (Type2) i kompatibilna je sa svim automobilima koji s takvim priključkom mogu puniti bateriju.

Uz osobne automobile, u Hrvatskoj se ulaže i u elektrifikaciju javnog prijevoza. Tako je u ožujku ove godine u promet pušten prvi električni autobus u Zagrebu, a u svibnju je pušten drugi. Grad Zagreb planira ove godine imati četiri takva autobusa, a ostala dva se očekuju tijekom ljeta. Njihova ukupna vrijednost je oko 2,5 milijuna eura, piše na službenoj stranici Grada Zagreba. Najavili su i da će tijekom sljedećih godina nabaviti još oko 60 električnih autobusa. Prvi autobus ima elektromotor snage 210 kilovatsati (kWh) s baterijom dosega od oko 310 kilometara.

“Riječ je o poluniskopodnom autobusu proizvođača IVECO, modelu Crossway, s kapacitetom za prijevoz 68 putnika s 35 sjedećih mjesta. Opremljen je svim sustavima koji jamče ugodno i sigurno putovanje, poput klime, video nadzora, rampe za olakšani pristup osobama u invalidskim kolicima, a ima osigurano i mjesto za smještaj kolica te priključke za USB punjače”, rekao je predsjednik Uprave ZET-a Marko Bogdanović tijekom predstavljanja prvog autobusa.

Cilj Europske unije je da do 2027. godine gradski autobusi dosegnu nultu stopu emisije. Hrvatska je trenutačno zadnja na popisu Europskih zemalja sa stopom električnih gradskih autobusa, dok su Finska, Norveška i Danska među prvima.

Uz autobuse, radi se i na elektrifikaciji željezničkog prometa. U svibnju 2025. je u Hrvatskoj pušten u promet prvi elektrobaterijski vlak na relaciji Zagreb – Bjelovar – Zagreb.

“Proizveden je u sklopu projekta Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu, koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO). U sklopu projekta proizveden je i baterijski vlak te šest punionica u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula. Ukupna vrijednost projekta iznosi 17,1 milijun eura, od čega se 13,3 milijuna eura financira iz NPOO-a. Baterijske vlakove i punionice proizvela je tvrtka KONČAR – Električna vozila”, objavio je HŽ Putnički prijevoz.

Dodali su da se nabavom baterijskih vlakova omogućuje organizacija željezničkoga putničkog prijevoza na neelektrificiranim prugama na ekološki prihvatljiv način suvremenim vlakovima, koji za svoj pogon koriste električnu energiju.

“Ovaj vlak označava prekretnicu za obnovu voznog parka na neelektrificiranim prugama jer omogućuje prijevoz na ekološki prihvatljiv način. Tijekom vožnje od Zagreba do Bjelovara vlak koristi oba pogona; 44 kilometra do kolodvora Gradec vozi na elektrificiranoj pruzi i koristi električnu energiju iz kontaktne mreže, a na 30 kilometara od Gradeca do Bjelovara koristi baterijski pogon. U planu je i novi projekt u sklopu kojeg ćemo nabaviti još 13 vlakova na hibridni i alternativni pogon”, izjavio je tada predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić.

Elektrobaterijski vlak u prostoru za putnike ima postavljene monitore za prikaz videosadržaja, uz vizualne i audio najave kolodvora i stajališta, putnicima u vlaku omogućen je besplatan pristup internetu (WiFi). Vlak ima 157 sjedećih i 158 stajaćih mjesta, a projektiran je za prosječnu dnevnu kilometražu do 480 kilometara i dnevni rad do 18 sati. Na neelektrificiranim prugama za pogon će koristiti baterije, a maksimalna brzina je 120 kilometara na sat, dok će na elektrificiranim koristiti električnu energiju iz kontaktne mreže i maksimalna brzina je 160 kilometara na sat.

Prema svemu navedenom, elektrifikacija prometa u Hrvatskoj napreduje, ali sporije nego u drugim članicama Europske unije. Ipak, jasno je da su električna vozila naša budućnost.

V.K.