Dolaskom umjetne inteligencije digitalizacija turizma zakoračila je u novu fazu

Turizam je i dalje jedan od ključnih stupova hrvatskog gospodarstva, posebno tijekom ljetne sezone.

Putovanje i turizam već su godinama dio digitalnog svijeta, od online platformi za rezervaciju smještaja i kupnju avionskih karata, do mobilnih aplikacija koje savjetuju što vidjeti, gdje jesti i kako se kretati. No, dolaskom umjetne inteligencije, digitalizacija turizma zakoračila je u novu fazu, onu u kojoj tehnologija ne samo da olakšava, već i oblikuje samo iskustvo putovanja.

Posebno je zanimljiv rastući trend održivog digitalnog turizma, gdje se AI koristi kao alat za smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Umjetna inteligencija danas optimizira avionske rute i smanjuje stvaranje kondenzacijskih tragova, koji čine čak 35 posto zagrijavanja uzrokovanog zrakoplovnim prometom. U hotelima pametne kuhinjske kante pomažu kuharima prilagoditi porcije i smanjiti bacanje hrane. Zračne luke sve više uvode AI sustave za prediktivno održavanje zrakoplova, čime se smanjuju kašnjenja i potreba za hitnim logističkim intervencijama. Turisti, vođeni pametnim AI alatima, sve lakše pronalaze istinski ekološki prihvatljive opcije smještaja i aktivnosti, čime se smanjuje rizik od ‘greenwashinga’.

Osim umjetne inteligencije, snažan zamah digitalizaciji turizma daju i mobilne super-aplikacije te tzv. ‘destination platforms’, sveobuhvatna digitalna rješenja koja turistima nude cijeli paket na dlanu.

Primjer takve platforme je Visit Greece APP, službena aplikacija grčkog ministarstva turizma, koja osim klasičnih turističkih informacija nudi personalizirane itinerere, GPS navigaciju do atrakcija, digitalne COVID potvrde (u vrijeme pandemije) i mogućnost komunikacije s lokalnim turističkim uredima.

Prije se putovanje planiralo mjesecima, a viza za određene zemlje čekala se tjednima. Danas nema šaltera, te u svega nekoliko klikova na mobitelu ili laptopu moguće je rezervirati let, smještaj, nabaviti putno osiguranje, pa čak i digitalnu vizu.

Pametni turizam označava digitalnu transformaciju načina na koji destinacije i usluge funkcioniraju, koristeći najnovije tehnologije za stvaranje boljeg iskustva za turiste. Putem Interneta stvari (IoT), različiti senzori prate gužve, promet i potrošnju resursa, omogućujući upraviteljima destinacija da u realnom vremenu prilagode ponudu i spriječe preopterećenost popularnih mjesta.

Dok digitalna rješenja poput NFC tehnologije u muzejima omogućuju posjetiteljima da s mobitela pristupe detaljnim informacijama o eksponatima na svom jeziku, dok proširena stvarnost (AR) dodaje novu dimenziju, kroz virtualne vodiče i animacije koje oživljavaju povijest i kulturu na interaktivan način. Veliki podaci (Big Data) prikupljeni kroz digitalne kanale pomažu turističkim centrima da bolje razumiju navike i potrebe posjetitelja te da personaliziraju ponudu i komunikaciju. Sve ove tehnologije zajedno omogućuju da turizam postane pametniji, učinkovitiji i održiviji, što je ključni dio suvremene digitalizacije turističkog sektora.

To su samo neki od primjera digitalizacije i primjene umjetne inteligencije u turizmu, a ni Hrvatska ne kaska za zemljama svijeta.

Ministarstvo turizma aktivno radi na uvođenju naprednih digitalnih alata koji će pomoći u praćenju turističkih trendova, upravljanju destinacijama i učinkovitijoj komunikaciji s posjetiteljima. Također, planira se modernizacija prometnih čvorišta kako bi putovanje kroz zemlju bilo brže i ugodnije, a granične procedure jednostavnije.

Na nedavnom New York Travel Showu Hrvatska je, zajedno s Crnom Gorom, službeno započela suradnju na zajedničkom projektu digitalizacije ključnih turističkih procesa. Projekt uključuje digitalnu prijavu turista, sustave za plaćanje te modernizaciju kategorizacije i standardizacije turističkih usluga. Ova inicijativa važan je korak ka digitalnoj transformaciji turizma u regiji, a cilj je pojednostaviti administrativne procedure te pružiti gostima suvremeno i integrirano iskustvo.

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina sve aktivnije prisutna u digitalnom prostoru kroz različite kampanje koje su usmjerene na modernizaciju turističke ponude i približavanje putnicima diljem svijeta. Kao što platforma Visit Greece objedinuje sve usluge i informacije na jednom mjestu, Hrvatska također razvija vlastite digitalne kanale i kampanje koje su usmjerene na interaktivno i personalizirano turističko iskustvo.

Jedna od važnijih kampanja je ‘Croatia, Full of Life’, koja u digitalnom obliku koristi širok spektar multimedijalnih sadržaja, od virtualnih tura, interaktivnih karata do video materijala koji predstavljaju prirodne ljepote, kulturne atrakcije i lokalni život. Kampanja aktivno koristi društvene mreže, influencer marketing i online platforme za komunikaciju s potencijalnim turistima, stvarajući sadržaje prilagođene različitim interesima i preferencijama.

Također, Hrvatska je kroz službenu turističku platformu Croatia.hr omogućila digitalni vodič koji kombinira rezervacije, preporuke, korisne informacije o događanjima i lokalnim ponudama, što je slično konceptu super-aplikacija poput Visit Greece.

Digitalizacija i umjetna inteligencija tek su na početku svoje revolucije u turizmu. Iako su već sada vidljivi značajni pomaci u načinu planiranja, rezervacija i samog iskustva putovanja, pravi potencijal ovih tehnologija tek slijedi.

Analiza gospodarskih pokazatelja (BDP, inflacija, zaposlenost, strani radnici)

Prva polovica 2025. godine donijela je niz gospodarskih izazova diljem svijeta. Globalna ekonomija suočava se s usporavanjem rasta, rastućom inflacijom i poremećajima na tržištima rada koji dodatno kompliciraju oporavak nakon pandemije. Uz to, politički potresi i promjene na važnim međunarodnim scenama, poput povratka Donalda Trumpa na vlast u SAD-u, dodatno utječu na gospodarsku klimu.

Jedna od ključnih tema je njegova stroga politika prema migrantima. Trumpova administracija nastavlja s pooštravanjem imigracijskih zakona, ograničavanjem broja ulazaka stranih radnika i povećanim nadzorom na granicama. Ove mjere utječu na globalne tokove radne snage, s mogućim posljedicama na zemlje koje ovise o slanju i primanju migranata, uključujući i Hrvatsku.

S druge strane, Trumpova politika usmjerena je i na zaštitu domaće proizvodnje kroz povećanje carina i poreza na uvoz određene robe, osobito iz Kine i drugih zemalja s kojima je postojao trgovinski sukob. Ovi protekcionistički koraci dodatno komplikuju globalne lance opskrbe i mogu povećati troškove proizvoda širom svijeta, što se odražava i na inflaciju. Koliko god se Amerika činila daleko od Hrvatske, mnoge promjene i utjecaji nove američke politike osjetit će se i ovdje.

U takvom složenom globalnom okruženju, hrvatsko gospodarstvo u prvoj polovici 2025. uspjelo je održati umjereni rast BDP-a od oko 2 do 3 posto. Taj rezultat je u skladu s trendovima zemalja srednje i istočne Europe, poput Poljske, Češke i Mađarske, koje također balansiraju između globalnih izazova i domaćih prilika. Turizam je i dalje jedan od ključnih stupova hrvatskog gospodarstva, posebno tijekom turističke sezone, značajno doprinosi ovom rastu.

Hrvatsko gospodarstvo je među prvih sedam najbrže rastućih u prvom kvartalu 2025. godine – rekao je Andrej Plenković u lipnju te istaknuo da pokazatelji BDP-a za prvi kvartal pokazuju snagu hrvatskog gospodarstva i nastavak rasta BDP-a u skladu s vladinim očekivanjima. Istovremeno, je rekao da vlada promatra trendove s inflacijom, koja je prema njegovim riječima ‘blago porasla u svibnju, no i dalje je već mjeseci ispod četiri posto na godišnjoj razini’.

Nakon pandemijske krize i energetskog šoka izazvanog ratom u Ukrajini, svijet je ušao u razdoblje visoke inflacije. Hrvatska, kao mala i uvozno orijentirana ekonomija, nije bila izuzetak. Val poskupljenja zahvatio je sve, od goriva i struje do kruha i mlijeka. Tijekom 2022. i 2023. inflacija se kretala između 8 i 11 posto, da bi se u prvoj polovici 2025. godine stabilizirala u rasponu od 4 do 6 posto. Iako brojke djeluju optimistično, osjećaj u novčaniku mnogih građana nije se znatno promijenio.

No zato je tu, sezona. Ljetni mjeseci, tradicionalni motor hrvatskog gospodarstva, i ove se godine nameću kao ključan oslonac u razdoblju visokih cijena i sporog oporavka životnog standarda. Dok inflacija i dalje smanjuje kupovnu moć građana, turistički sektor ostaje jedna od rijetkih točaka optimizma. Prema analizama Hrvatske turističke zajednice i sektorskih udruženja, ove godine očekuje se 5 do 7 posto veći prihod od turizma u odnosu na sezonu 2024., koja je već bila rekordna u broju noćenja i ukupnoj potrošnji.

Turizam u Hrvatskoj izravno utječe i na tržište rada. Tijekom ljeta, nezaposlenost tradicionalno pada, a broj zaposlenih raste za 3 do 5 posto u odnosu na proljetne mjesece. Prema podacima HZZ-a, u srpnju i kolovozu 2024. bilo je zaposleno više od 40.000 sezonskih radnika, a očekuje se da će taj broj u 2025. dodatno porasti. Podaci za razdoblje od siječnja do svibnja 2025. godine pokazuju da se hrvatsko tržište rada nalazi na prekretnici. S jedne strane, ukupno je zaposleno 53.242 novih radnika, a objavljeno je impresivnih 107.840 slobodnih radnih mjesta, što govori o povećanoj potražnji za radnom snagom. S druge strane, broj nezaposlenih i dalje ostaje visok, 73.231 osoba je bez posla, a 17.509 njih prima novčanu naknadu za nezaposlene.

Osim toga, kronični manjak radne snage, zbog demografskih trendova i iseljavanja, postaje sve ozbiljniji problem. Sezonci iz Nepala, Filipina i Indije postaju uobičajen prizor na jadranskoj obali, ali to sa sobom nosi i izazove u integraciji i kvaliteti usluge. Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2025. godine izdano je ukupno 83.252 dozvola za boravak i rad stranih državljana. Najviše dozvola dodijeljeno je u sektorima koji su ključni za hrvatsko gospodarstvo, posebice u turizmu i ugostiteljstvu, gdje je izdano 27.841 dozvola. Slijedi graditeljstvo s 25.000 dozvola te industrija s 10.632. Također, značajan broj dozvola dobili su radnici u prometu i vezama, njih 6.124, te u trgovini s 4.279 dozvola. Od ukupnog broja izdanih dozvola, njih 48.904 odnosile su se na novo zapošljavanje, dok je 26.894 dozvola izdano za produljenje postojećih radnih dozvola. Sezonskim radnicima pripalo je 7.454 dozvola, od čega je gotovo 90 posto izdano u sektoru turizma i ugostiteljstva. Kada je riječ o zemljama porijekla, najviše radnika dolazi iz Nepala, za koji je izdano 17.166 dozvola, te Bosne i Hercegovine s 15.029 dozvola. Slijede Srbija s 11.337, Filipini s 8.242 i Indija s 8.000 dozvola. Među ostalim zemljama značajan broj radnika dolazi iz Sjeverne Makedonije, Egipta, Kosova, Uzbekistana i Bangladeša. Ovi podaci jasno pokazuju koliko su strani radnici važni za hrvatsko gospodarstvo, osobito u sektorima gdje domaća radna snaga nije dostatna.

Hrvatsko gospodarstvo, iako stabilno u prvoj polovici 2025. i dalje se suočava s nizom strukturalnih izazova koji bi mogli dugoročno usporiti razvoj.

E.F.