Direktor Turističke zajednice Dubrovnik nam otkriva planove razvoja grada

U Dubrovniku, prošlogodišnjem šampionu hrvatskog turizma po broju ostvarenih noćenja, sezona je u punom jeku, a o prvim brojkama razgovarali smo s direktorom turističke zajednice.

Miroslav Drašković diplomirao je ekonomiju na Fakultetu za turizam u Dubrovniku. S bogatim iskustvom u turističkom sektoru, karijeru je započeo u hotelu, gdje je razvio izvrsne vještine u radu s gostima. Govori četiri jezika (engleski, francuski, talijanski i češki), a radio je kao turistički agent i voditelj odjela za srednjoeuropsko tržište u nekoliko agencija. Više od deset godina bio je komercijalni direktor agencije Elite Travel, a danas je direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika, gdje surađuje s lokalnim dionicima i poslovnim subjektima te aktivno promiče održivi turizam i razvoj destinacije.

Kakve su brojke u prvih pet mjeseci ove godine u usporedbi s prošlom godinom?

Do kraja svibnja grad Dubrovnik je ostvario jednak rezultat kao 2024 godine. Dolasci su za nešto preko 5 posto manji, a noćenja za nešto malo veća nego 2024. što kazuje da se prosječni boravak turista u Gradu produljio. Produljenje boravka turista je jedan od naših zacrtanih ciljeva, pa nam je drago da se ove godine vidi pomak u tome smjeru.

Kakva su očekivanja od sezone, kao i cijele godine?

Prema svim informacijama koje imamo sezona protiče redovno i ne očekujemo znatna odstupanja u usporedbi s 2024. godinom. Ovo su procjene na osnovu informacija koje dobivamo prvenstveno od smještajnih kapaciteta i podložne su promjenama, kako sezona bude napredovala. Jedini precizni podaci kojima TZ raspolaže su statistike, koje nažalost ne pokazuju situaciju u budućnosti nego samo analizu stanja kad je određeni period u godini već prošao. Sezona u Dubrovniku se u zadnje dvije godine stabilizirala i na svim dionicima je sada da održe razinu kakva je postignuta s dodatnim povećanjima u pred i posezoni, koje su periodi kada TZGD usmjerava većinu svojih promotivnih aktivnosti, a i periodi u kojima zajedno s ostalim dionicima potičemo i avio prijevoznike na povećanu frekvenciju letova prema Dubrovniku.

Koji su najveći izazovi za Vašu turističku zajednicu?

Najveći izazovi ostaju rast u mjesecima izvan glavne turističke sezone, koja je u Dubrovniku u periodu od 01. lipnja do 30. rujna. Osim toga, želimo postići i jači rast tijekom zimskih mjeseci, jer smatramo da Dubrovnik ima uvjete za razvoj sezone u tome periodu. Ključni partneri u jačanju turističkih brojeva u zimskim mjesecima ( zimskom redu letenja ) su avio kompanije, jer bez direktnih letova prema emitivnim tržištima, s obzirom da je Dubrovnik izrazita avio destinacija, ne možemo očekivati daljnje povećanje brojeva u zimskom periodu.

Kakva je trenutno situacija s kruzerskim gužvama?

Ograničavanjem broja kruzera u luci na dnevnoj bazi kao i inzistiranje na duljem boravku u luci, dnevni broj kruzera se stabilizirao i više ne predstavlja ozbiljan operativni problem za Grad Dubrovnik. Ukupni broj putnika na kruzerima se gotovo preopolovio u odnosu na pretpandemijske godine i Grad Dubrovnik ne planira veći rast u tome segmentu u godinama koje dolaze.

Kojih stranih posjetitelja je najviše?

Tradicionalno je naše najjače tržište Velika Britanija koja je do 31. svibnja ostvarila povećanje noćenja od 7 posto, druge su SAD s povećanjem od 19 posto. Do kraja svibnja imamo povećanja noćenja sa svih za nas bitnih dalekih tržišta ( Kanada, Australija, Kina ). Hrvatska, Francuska i Njemačka su se smjestile od 3. do 5. mjesta. Na tim tržištima osjećamo određenu stagnaciju pa dodatno planiramo povećanje promotivnih aktivnosti u 2026. baš na tim tržištima.

Jeste li u posljednje vrijeme uočili zamjetan porast posjetitelja iz određene zemlje i što je tome prethodilo?

Poljska koja nije bila tradicionalno tržište Dubrovnika je u stalnom, značajnom porastu s godine u godinu i trenutno je na 6. mjestu, što je rezultat, s jedne strane, zdravog gospodarstva Poljske, ali zasigurno i veće dostupnosti Dubrovnika iz više poljskih gradova ( Varšava, Poznan, Wroclaw, Krakov ), a što je opet rezultat koordiniranih aktivnosti TZGD s ostalim dionicima, u prvom redu ZL Ruđer Bošković, prema avio prijevoznicima. Osim Poljske na godišnjoj razini imamo konstantan rast Kanade, koja je u prvih pet mjeseci 2025 došla na osmo mjesto po broju noćenja, kao i Australije, koja je prije covida bila za Dubrovnik značajno tržište.

Kakvo je Vaše stajalište o opetovanoj temi cijena u Dubrovniku?

TZGD ne određuje i ne može utjecati na cijene u destinaciji, nego uvijek potiče dionike u turizmu da turistima osiguraju kvalitetu usluge koja će korespondirati s cijenom. Destinacija Dubrovnik ima iskusne turističke djelatnike u sferi smještaja i ugostiteljstva i sigurni smo da, raspolažeći svim relevantim podacima potrebnima za procjenu u pojedinom momentu, vode destinaciju sigurno dalje. Brojni alati kojima raspolažu omogućuju im prilagođavanje tržištu na dnevnoj bazi. Dinamično određivanje cijena je prisutno u businessu već niz godina i omogućava privrednim subjektima da prilagođavaju cijenu momentalnoj potražnji.

Koju dobnu skupinu Dubrovnik najviše privlači?

Najveći broj turista zabilježen je u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, s ukupno 267.015 dolazaka i 804.854 noćenja. Slijede dobne skupine 55 do 64 godine (222.211 dolazaka), 45 do 54 godine (212.143 dolazaka), te 65 i više godina (202.309 dolazaka), što ukazuje na značajan udio odraslih i starijih turista u ukupnom turističkom prometu.

Slijedom broja mladih posjetitelja, kakav je noćni život Dubrovnika?

Tijekom ljetnih mjeseci grad oživi zahvaljujući velikom broju posjetitelja i bogatoj ponudi – od beach barova, privremenih „pop up” događanja, festivala, do koncerata na otvorenom. Posebno se ističe Park Orsula, jedinstven prostor pod otvorenim nebom, s pogledom na Grad, koji ljeti postaje pozornica raznim glazbenim programima. Također, već dugi niz godina Culture Club Revelin, smješten unutar povijesne tvrđave, jedan je od glavnih punktova noćnog života, posebno među mlađim posjetiteljima i turistima, zahvaljujući gostovanjima renomiranih izvođača. Zimi je ponuda nešto intimnija – najaktivniji su manji klubovi i kafići, dok Dubrovački zimski festival dodatno obogaćuje scenu organizacijom koncerata i događanja na otvorenom. Osim centra grada, mladi se često okupljaju i u noćnim barovima u ostalim dijelovima grada.

Koji su ciljevi? Kratkoročno i dugoročno?

Kratkoročni ciljevi su daljnje poboljšanje upravljanja destinacijom u suradnji sa svim profesionalcima u turizmu i gradskim odjelima. Dugoročni cilj i dalje ostaje postizanje ravnoteže na razini godini i daljnje povećavanje dolazaka i noćenja u periodu zimske sezone, ali i približavanje brojevima u glavnoj sezoni ( lipanj-rujan ) u travnju, svibnju i listopadu.

H.M.Č.